21.02.19

Objavljen dokument za razmatranje Prema održivoj Europi do 2030.

U okviru rasprave o budućnosti Europe, pokrenute na temelju Komisijine Bijele knjige od 1. ožujka 2017., Komisija je objavila dokument za razmatranje o održivoj Europi do 2030. Analizom niza izazova s kojima se Europa suočava i predstavljanjem mogućih scenarija za budućnost u dokumentu se nastoji fokusirati rasprava o najboljim rješenjima za postizanje tih ciljeva i doprinos Europske unije njihovu ostvarenju do 2030.

Dokument za razmatranje Prema održivoj Europi do 2030. je nastavak mjera iznesenih u govoru predsjednika Junckera o stanju Unije iz 2017. i dio je čvrste obveze EU-a u pogledu ostvarivanja globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, uključujući Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Analizom niza izazova s kojima se Europa suočava i predstavljanjem mogućih scenarija za budućnost u dokumentu se nastoji fokusirati rasprava o najboljim rješenjima za postizanje tih ciljeva i doprinos Europske unije njihovu ostvarenju do 2030. Na temelju rezultata ostvarenih u proteklih nekoliko godina, u tim scenarijima naglašava se da je potrebno učiniti više kako bi EU i svijet osigurali održivu budućnost za dobrobit građana.

Isto tako, dokument za razmatranje usredotočen je na temelje ključnih politika za prijelaz na održivost, što podrazumijeva prijelaz s linearnog na kružno gospodarstvo, ispravljanje neravnoteža u našem prehrambenom sustavu, te stvaranje energetskog, građevinskog i prometnog sektora koji će biti otporni na promjene u budućnosti. No moramo se pobrinuti da taj prijelaz bude pravedan i da nitko ne bude zapostavljen.

U dokumentu se iznose tri scenarija za pokretanje rasprave o tome kako ostvariti ciljeve održivog razvoja u EU-u. Scenariji služe za ilustraciju kako bi se izložile različite ideje te potaknula rasprava i promišljanje o toj temi, a konačni ishod vjerojatno će biti kombinacija određenih elemenata svakog od njih. Ta su tri scenarija:

  1. Sveobuhvatna strategija EU-a za ciljeve održivog razvoja kao vodilja djelovanja EU-a i njegovih država članica
  2. Komisija nastavlja uključivati ciljeve održivog razvoja u sve relevantne politike EU-a, ali bez nametanja djelovanja na razini država članica
  3. Stavljanje većeg naglaska na vanjsko djelovanje i konsolidacija postojeće ambicije u pogledu održivosti na razini EU-a.

>>  Prilog I. Doprinos Junckerove Komisije postizanju Ciljeva održivog razvoja

U ovom se dokumentu daje pregled doprinosa Junckerove Komisije Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. tako da se prvo opisuju glavne političke inicijative te se nakon toga navodi popis različitih mjera koje su poduzete za postizanje svakog od ciljeva održivog razvoja.

>>  Prilog II. Uspješnost EU-a u postizanju Ciljeva održivog razvoja

Za svaki od 17 ciljeva, prikazani su pregled / kvalitativni pregled, ključni trendovi, globalno stanje, sadašnji trendovi u EU-u (ako sve ostane nepromijenjeno), mogućnosti / pokretači pozitivnih kretanja, rizici / pokretači negativnih kretanja te glavne političke inicijative (na razini EU-a, razini država članica, na regionalnoj / lokalnoj razini, na razini poduzeća i na razini civilnog društva).

>>  Prilog III. Sažetak doprinosa platforme s više dionika za ciljeve održivog razvoja dokumentu za razmatranje dokumenta Prema održivoj Europi do 2030.

Platforma s više dionika ( Multi-stakeholder platform on SDGs) istaknula je pet područja politika EU-a ključnih za postizanje ciljeva održivog razvoja:

  • Održiva potrošnja i proizvodnja trebale bi se dodatno promicati, poticati i regulirati, uz obraćanje posebne pozornosti na globalne lance opskrbe. Treba smanjiti utjecaj EU-a, uvesti konvenciju o upravljanju resursima i razviti pokazatelje potrošnje.
  • EU bi trebao ulagati u istraživanja i inovacije, ljude i njihove jedinstvene vještine, zapošljivost i socijalnu uključenost.
  • EU bi trebao uskladiti svoje klimatske i energetske ciljeve s dogovorenim ciljem ograničavanja porasta globalne temperature na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsku razinu, uz istodobno povećanje otpornosti. Fosilna goriva trebalo bi postupno ukidati; trebalo bi promicati primjenu rješenja temeljenih na prirodi.
  • EU treba osigurati usklađenost svih ulaganja EU-a u poljoprivredu s Ugovorom o EU-u kako bi se zajamčila visoka razina zaštite ljudskog zdravlja, sigurnost hrane te zaštita i  poboljšanje kvalitete okoliša. Prednost bi trebalo dati ulaganjima i istraživanju ekološki prihvatljivih i gospodarski održivih praksi, a globalni lanci vrijednosti trebali bi postati održivi.
  • Kohezijska politika važan je instrument EU-a za ulaganja radi provedbe ciljeva održivog razvoja. Njome bi trebalo ojačati lokalizaciju ciljeva izravnom potporom tijela vlasti na podnacionalnoj razini, poduprijeti Plan EU-a za gradove te jače poticati ulaganja u zelenu i održivu infrastrukturu, među ostalim u ruralnim područjima.

Više o Globalnim ciljevima održivog razvoja pročitajte u ODRAZ-ovoj brošuri.

 
Globalni ciljevi održivog razvoja