23.12.16

U Zagrebu održana posljednja panel rasprava "Građani znaju najbolje"

Panel raspravom o sudjelovanju građana u procesima odlučivanja, održanoj 22. prosinca 2016. u prostoru HKD Napredak, obilježili smo kraj projekta "Edukacijom, podrškom i promocijom do dobrog upravljanja na lokalnoj razini". Svrha rasprave bila je razmotriti modele i potrebu uključivanja građana i njihove aktivne participacije u lokalnom razvoju.

Na skupu je sudjelovalo 64 sudionika - predstavnika lokalne vlasti, civilnog sektora, javnih institucija, poslovnog sektora i medija. U sklopu događanja predstavljeni su rezultati projekta te je prikazan kratki animirani film "Građani znaju najbolje - sudjelovanje građana u odlučivanju". Bila je to ujedno prilika da sudionicima predstavimo i novo izmijenjeno izdanje ODRAZ-ove publikacije "Novi izazov - Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030."


Panel rasprava "Građani znaju najbolje -  sudjelovanje građana u procesima odlučivanja"

Na raspravi su sudjelovali Vesna Lendić Kasalo - Ured za udruge Vlade RH, Slađana Novota - SMART, Antonio Matković - Selectio d.o.o., Nives Kopajtich-Škrlec - Udruga gradova u RH. Moderatorica rasprave bila je direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić.

Vesna Lendić Kasalo kratko je iznijela iskustva na nacionalnoj razini koja su doprinijela demokratskim procesima i razvoju civilnog društva. Razvijeno civilno društvo podrazumijeva otvoreni dijalog, suradnju i partnerstvo građana i organizacija civilnog društva s drugim sektorima posebno javnim i državnim institucijama. Na taj način se jača povjerenje u institucije i suodgovornost za cjelokupni društveni razvoj. Podsjetila nas je na procese kojima se htjelo pridonijeti većoj transparentnosti u donošenju odluka i propisa i većoj uključenosti građana u tome. Tako nas je podsjetila na donošenje Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/2009) koji je bio prihvaćen na zatvorenoj sjednici Vlade 2009. godine. Prihvaćajući Kodeks Vlada je istovremeno obvezala Ured za udruge Vlade RH da izradi Smjernice za primjenu Kodeksa i program sustavne edukacije koordinatora za savjetovanje, koje je bilo potrebno imenovati u tijelima državne uprave i uredima Vlade. Naglašena je važnost da to budu stalno dostupne osobe koje raspolažu ključnim informacijama o postupku/prijedlogu koji je u tijeku i budu spona između zainteresirane javnosti i nadležnog tijela koje izrađuje nacrt zakona, odnosno, nacrt nekog drugog propisa ili akta. Usvajanjem Kodeksa Republika Hrvatska pridružila se skupini razvijenih europskih demokracija koje su uspostavile jasne standarde i mjere savjetovanja državnih tijela sa zainteresiranom javnošću u postupcima kreiranja zakona, drugih propisa i akata, a standardi i mjere koje Kodeks predviđa odnose se ponajprije na: dostupnost, jasnoću i trajanje savjetovanja, informiranje o učincima savjetovanja, usklađenost postupaka savjetovanja među državnim tijelima, unapređenje kvalitete funkcioniranja rada državnih institucija. Podsjeća kako se još uvijek razvijaju mehanizmi praćenja primjene Kodeksa i da sva državna tijela imaju svoje koordinatore za praćenje. Važna je primjena Kodeksa za donošenje dokumenata javnih politika, u procesima donošenja propisa, ali i u njihovoj provedbi. Unutar Kodeksa istaknuta je i obveza za provedbu programa edukacije kojim bi državni službenici znali primjenjivati standarde i načela savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Nakon Kodeksa donesen je Zakon o pravu na pristup informacijama 2013. godine koji omogućava građanima pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, a time su ispunjene mjere iz Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012. - 2016. kao i mjere iz Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj. Tim Zakonom bila je predviđena obveza svih tijela javne vlasti nadležnih za izradu nacrta zakona da objave na internetskoj stranici propis o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana. Nakon provedenog savjetovanja tijela javne vlasti dužna su obavijestiti zainteresiranu javnost o ishodima savjetovanja odnosno objaviti izvješće koje dostavljaju Vladi. Dvije godine kasnije u 2015. godini uspostavljen je zakonodavni okvir za sustav "e-savjetovanje" odnosno korištenje središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću. Portal je funkcionalan više od jedne godine i savjetovanjima mogu pristupiti svi. Registrirano je 8.000 korisnika portala i zabilježeno preko 15.000 komentara na provedenih 908 savjetovanja koje su pokrenula 42 tijela državne uprave. Među registriranim korisnicima najveći je broj pojedinaca. Lendić Kasalo je istaknula i kako su postignuća središnjeg državnog portala prepoznata i na međunarodnoj razini primjerom kako je na Globalnom summitu Partnerstva za otvorenu vlast 2015. u Mexico Cityju projekt hrvatske Vlade e-Građani osvojio je prvo mjesto u Europi. Istaknula je kako je važno prepoznati zajedničke interese svih dionika i građana i kako je važno u konzultativni proces uključiti sve na koje će se određeni propis odnositi. Također je važno spustiti savjetovanje na lokalne razine, a za to se korisnici mogu poslužiti nedavno predstavljenim Priručnikom o provedbi savjetovanja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Slađana Novota iz udruge SMART govorila je o spremnosti građana za uključivanje odnosno i preprekama i povoljnim trendovima što se tiče građanske participacije u odlučivanju. Organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u otvaranju prostora dijaloga i procesima demokratizacije društva radi promjene stava zatvorenosti i isključenosti u otvorenost i uključenost. Za pokretanje građanskog aktivizma potrebno je raditi na povezivanju i informiranju građana. OCD-i sudjeluju u procesima odlučivanja kroz donošenje propisa, ali i njihovu provedbu. Značajno je istaknuti kako je 800 predstavnika OCD-a u članstvu oko 100 savjetodavnih tijela u Hrvatskoj. Novota je predstavila primjer dobre prakse donošenja pazinskog proračuna gdje se već četiri godine participativno donosi proračun na način da se na razumljiv i pristupačan način građani uključuju u taj proces. Kroz razvoj modela sukreiranja javnih politika događa se pomak moći gdje se građanima omogućava utjecaj u donošenju odluka, ali se time povećava i povjerenje u lokalnu i nacionalnu upravu. U Pazinu se taj pozitivan učinak vidi na povećanju proračuna; broja javno-privatnih partnerstava i prijavljenih projekata; ojačani su kapaciteti ljudi koji su sudjelovanjem uspjeli postići željenu promjenu. Postupnom promjenom psiholoških i kulturoloških momenata u pozitivnom smislu jača se i razvija povjerenje i jača socijalni kapital zajednice. Zaključno je istaknula kako savjetovanje nije samo jedan sastanak i kako u proces savjetovanja treba uključiti u proces deliberacije u kojem bi se u samu izradu nacrta pojedinih propisa uključila zainteresirana javnost.

Antonio Matković govorio je o uključivanju poslovnog sektora u procese odlučivanja i kako se poslovni sektor može motivirati da više sudjeluje. Istaknuo je dva aspekta važna za poslovni sektor: participativno odlučivanje potrebno je integrirati u samo poslovanje tvrtke ili poduzeća te veća promocija posebno za područje upravljanja ljudskim resursima. Za poslovni sektor važno je sudjelovanje u procesima donošenja javnih politika koje se odnose na samo poslovanje tvrtki, a u tome značajnu ulogu ima gospodarska komora sa svojim udruženjima i zajednicama prema gospodarskim djelatnostima. Veliku prepreku većem sudjelovanju poslovnog sektora predstavljaju prekratki vremenski rokovi za davanje komentara na pojedine propise. Poslovnom sektoru je važna procjena učinka nekog propisa na poslovanje. Reakcije poslovnog sektora pojavljuju se tek nakon medijskog informiranja i javnih objava. Prema riječima Antonia Matkovića u Uredu za zakonodavstvo rade se analize učinka nekog propisa na proračun, ali nema procjene učinaka na građane i na realni sektor. Poslovnom sektoru treba predstaviti konzultativni proces za neki propis puno ranije kako bi bilo više vremena kvalitetnije sudjelovanje svih sektora u donošenju propisa, a onda bi i rezultati bili bolje prihvaćeni od strane šire javnosti. Istaknuo je  kako je interes poslovnog sektora za sudjelovanje u donošenju strateških dokumenta i propisa razine zakona manji od onog koji se odnosi na operativnu razinu odnosno primjenu zakonskih odredbi kroz provedbene dokumente, a za njihovo donošenje se poslovni sektor slabo uključuje.

Nives Kopajtich-Škrlec govorila je o iskustvima savjetovanja s građanima koja provode jedinice lokalne samouprave odnosno gradovi. Prema iskustvu Udruge gradova smatra kako je osnovno za poticanje uključivanja građana osvješćivanje dobrobiti i korisnosti od uključivanja za razvoj zajednice u kojoj žive. Kako bi gradovi u Hrvatskoj više uključivali građane u donošenje svojih propisa potrebno je uz savjetovanje koristiti puno konkretnih podataka. Udruga gradova puno radi na povećanju percepcije važnosti uvažavanja građana kod lokalne samouprave. Praksa gradova u savjetovanju s građanima se razvija i već postoje primjeri dobre prakse poput gradova Crikvenice i Pazina.

U raspravu se uključila Sandra Pernar iz Ureda za udruge koja je pojasnila kako se procjena učinka propisa radi sektorski u tijelima državne uprave u fiskalnoj, gospodarskoj i društvenoj domeni.

Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta u Zagrebu naglašava kako je potrebno uzeti u obzir razinu znanja građana i u tom smislu utjecati na programe redovnog obrazovanja koji bi trebali više podučavati aktivizmu, aktivnom građanstvu i proaktivnosti. Problem predstavlja i razina savjetovanja gdje se na već gotove dokumente daje svoje mišljenje i ne sudjeluje se u njihovom kreiranju.
Mirjana Matešić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj ističe kako se značajno povećao prostor dijaloga između poslovnog sektora i drugih dionika posljednjih godina. Više se percipira društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj o kojima se intenzivno razvija komunikacija s dionicima. Također se pozitivno mijenja praksa izrade poslovnih strategija u kojima se uzima u obzir procjena i provjera učinka na zajednicu.
Ante Galić iz Grada Šibenika ističe kako se Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnosti nažalost u praksi slabo provodi na razini gradova. Neki od razloga su tromost službenika i često nepoštivanje rokova, a time i kašnjenje u dovršavanju akata koji bi bili spremni za savjetovanje. U slučajevima kada postoji potreba za dobivanje informacija od građana tada se organiziraju javne konzultacije, no građani slabo sudjeluju ili se povuku. Za gradove je teško ispoštovati kriterije Kodeksa posebno izrada plana konzultacija za narednu godinu.
Carmen Majetić Pavić, poduzetnica iz Zagreba smatra da je potrebno raditi na ključnim promjenama na razini vrijednosti poput suradnje, sinergije, slušanja i proaktivnosti. Za poslovni sektor važno je kroz medije pokazati rezultate koji se postižu zajedničkom suradnjom.

 

PREPORUKE - ZAKLJUČCI

  • Ljudi, građani su različiti i nekima je dovoljno samo osvještavanje, a ima i onih koje treba obrazovati te one koje pokreće samo norma. Obrazovni sustav trebao bi osvijestiti građanstvo i zbog toga je potrebno dati punu podršku građanskom odgoju.
  • U obrazovnom sustavu potrebno je osvijestiti da mladi ljudi mogu aktivno i odgovorno sudjelovati u kreiranju i provedbi različitih politika. Potrebno je dalje raditi na promociji uključivanja građana na svim razinama i educirati mlade o koristima sudjelovanja.
  • Za sudjelovanje poslovnog sektora potrebno je raditi više na procjenama učinka javnih politika kako bi se bolje vidio konkretan utjecaj politike na određenom području poslovanja.

Fotogaleriju s događanja pogledajte OVDJE.

* O projektu "Edukacijom podrškom i promocijom do dobrog upravljanja na lokalnoj razini više pogledajte OVDJE.

 
ODRAZ-ovi projekti