05.12.19

U Zagrebu održana konferencija o održivom lokalnom razvoju i programu URBACT

U organizaciji ODRAZ-a i Udruge gradova u RH, koja ima ulogu Nacionalne URBACT točke, u Zagrebu je 4. prosinca 2019. održana konferencija koja se fokusirala na primjenu Globalnih ciljeva održivog razvoja na lokalnoj razini i njihovu kompatibilnost s metodologijom programa URBACT.  Na konferenciji se okupilo preko 70 sudionika - predstavnika gradova, ministarstava, instituta, regionalnih agencija, organizacija civilnog društva te dugogodišnjih ODRAZ-ovih suradnika i partnera.

U uvodnom dijelu konferencije Mario Žuliček iz Udruge gradova predstavio je program URBACT, a direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić Globalne ciljeve održivog razvoja.

Zatim su predstavljeni primjeri dobre prakse iz Šibenika, Varaždina i Splita te kako program URBACT može pomoći održivom razvoju. Prisutnima su se tako obratili Petar Mišura, pročelnik u Gradu Šibeniku, koji je predstavio iskustva Šibenika u URBACT-ovoj RetaiLink mreži, Maja Kireta iz Društva arhitekata Varaždin koja ima ulogu ULG koordinatorice u mrežama u kojima sudjeluje, a predstavila je i primjenu URBACT-ove metodologije u drugim aktivnostima koje provodi, te Radojka Tomašević, pročelnica u Gradu Splitu, koja je predstavila projekt "Shaping fair Cities" u kojem sudjeluje Grad Split, a koji je fokusiran na ciljeve održivog razvoja.

Nakon predstavljanja dobrih praksi, održana je panel rasprava u kojoj je, osim spomenutih izlagača, sudjelovao i prof. dr. sc. Tihomir Jukić s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a raspravu je moderirala Lidija Pavić Rogošić, direktorica ODRAZ-a. Tijekom panel rasprave sudionicima su dodatno naglašene prednosti participativnog planiranja i upravljanja te kako u tome može pomoći sudjelovanje u programu URBACT. Fokus je stavljen i na prepreke u provedbi takvih aktivnosti te kako izbjeći ili savladati te prepreke.

Ne postoji politika kojom će se zadržati stanovništvo u centru gradova, istaknula je u raspravi Radojka Tomašević, pročelnica u Gradu Splitu. Dalmatinski gradovi trebaju uslužne djelatnosti ali i educirane građane, educiranu radnu snagu. Potrebna je ravnoteža između visokoobrazovanih i radne snage koja je potrebna u uslužnim djelatnostima, što trenutno nije slučaj.

Kada je riječ o EU projektima koje provode gradovi, Petar Mišura iz Grada Šibenika naglasio je kako više od 90 posto tih sredstava završi u privatnom sektoru odnosno gospodarstvu.

Na pitanje što za uključene dionike znači sudjelovati u programu URBACT te koliko smo u odnosu na druge gradove bolji ili lošiji, Maja Kireta iz Društva arhitekata Varaždin je odgovorila kako u usporedbi s EU gradovima nismo lošiji. Iz iskustva sudjelovanja u EU projektima uvidjela je kako svi europski gradovi imaju svoje probleme i često se bore s vjetrenjačama. Na kraju su najvažniji ljudi. Ako postoji dobra i kvalitetna osoba u javnoj upravi, na dobrom ste putu, poručila je. Sve počinje s malim pomacima.

Mišura smatra kako je važno sudjelovati u EU projektima te se na taj način upoznati s nekim drugim uspješnim rješenjima koja se mogu primijeniti i u Hrvatskoj. Istaknuo je kako je program URBACT dobar za školovanje novog kadra projektnog menadžmenta. Kroz sudjelovanje u EU projektima potrebno je znati komunicirati s drugim ljudima i strukama, što često kod nas nedostaje. Smatra kako je takvo iskustvo poučno za sve gradove te ih ovim putem potiče da se uključe. Loša stvar je što se akcijski planovi napravljeni u sklopu takvih projekata često ne mogu na kraju realizirati kroz javni sektor, odnosno gradske proračune.

Tomašević smatra kako se bez ljudi u upravi koji su otvoreni za nove ideje, ne može dalje. Također se slaže kako ne postoji integracija EU fondova i gradskih proračuna.

Na pitanje koje su to preporuke kako pristupiti planiranju na kvalitetan način, uvažavajući pri tome načela Globalnih ciljeva održivog razvoja, prof. Jukić s Arhitektonskog fakulteta je istaknuo kako su važna nova znanja, spoznaje, interdisciplinarnost, ali i poštivanje kontinuiteta. Budite inovativni, kvalitetni i prepoznatljivi! Kako se društvo mijenja, tako se mijenja i odnos prema prostoru, zaključio je na kraju rasprave prof. Jukić.

U završnom dijelu programa održana je interaktivna sesija u obliku grupnog rada koji je facilitirala Alisa Aliti Vlašić, licencirana URBACT-ova vodeća stručnjakinja, a fokus je bio na definiranju problema povezanih s ciljevima održivog razvoja, mapiranju dionika i promišljanju o konkretnim aktivnostima.

Naglasak metodologije URBACT-a je na komunikaciji i participaciji građana, svaki problem se mora rješavati lokalno na više razina i upravo je na tome veliki fokus URBACT-a.

Hrvatski gradovi trenutno sudjeluju u provedbi 11 URBACT-ovih mreža, a s provedbom je završilo njih 12. Više o programu URBACT Hrvatska možete pogledati OVDJE.

 
Globalni ciljevi održivog razvoja