04.06.19

U Zagrebu održan stručni skup o sigurnosti nemotoriziranog prometa

Sigurnost prometa važna je tema u planiranju održive mobilnosti - jedna je to od glavnih poruka stručnog skupa "Sigurnost nemotoriziranog prometa i planiranje održive mobilnosti" održanog 31. svibnja 2019. u Zagrebu. Skupom smo obilježili Europski tjedan održivog razvoja i početak provedbe projekta "Sigurno na vlastiti pogon", financiranog iz Švicarsko-hrvatskog programa suradnje. Projekt provodimo u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti u Zagrebu, Udrugom "Sindikat biciklista" i švicarskim partnerom Pro Velo Swiss.

Skup je započeo uvodnom riječi Nikoline Brnjac, državne tajnice za promet, iz Ministarstva mora prometa i infrastrukture: "Statistika prošle godine bilježi više od 25.000 smrtno stradalih na prometnicama Europske unije, kao i 125.000 ljudi s teškim posljedicama. Tema sigurnosti u prometu je izuzetno važna, kao i planiranje održivog prometa, koji mora biti u funkciji građana."

Direktorica udruge ODRAZ-a, Lidija Pavić-Rogošić, predstavila je mrežu za održivu urbanu mobilnost CIVINET Slo-Hr-JIE, koja također sudjeluje u organizaciji ovog skupa: "To je jedna lijepa priča s preko 140 dionika iz šest zemalja, koji se bave mobilnošću, surađuju, razmjenjuju iskustva i uče jedni od drugih." U mreži sudjeluju gradovi, ministarstva, fakulteti, udruge, javna prijevozna poduzeća, instituti, stručnjaci i dr. Skup je organiziran u Europskom tjednu održivog razvoja, jer smatramo kako je tema kojom se bavimo u projektu sigurnosti nemotoriziranog prometa i mreži CIVINET važna za provedbu Globalnih ciljeva održivog razvoja - istaknula je.

Bivši ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, Marko Krištof, podsjetio je kako korištenje statističkih podataka može pomoći i kod planiranja prometne infrastrukture te kako se službena statistika općenito nedovoljno koristi kao podloga za donošenje planova i strategija.

Jedna od glavnih aktivnosti projekta je istraživanje i mapiranje sigurnih ruta za pješake i bicikliste, o čemu je izvijestio Julijan Jurak s Fakulteta prometnih znanosti, koji je u projektu zadužen za provedbu ovog istraživanja.

Antonijo Tišljar, stalni sudski vještak za cestovni promet i ovlašteni inženjer cestovnog prometa govorio je o tome na koji način jedan prometni inženjer može utjecati na planiranje sigurnog prometa, pri čemu je posebno istaknuo kako ne postoji proces planiranja bez procesa projektiranja i obrnuto.

U nastavku, Ivan Rikard Belančić predstavio je prijedlog sigurnosnog sustava u tramvajskom prometu - uređaj TL-1 koji omogućuje slanje laserskih linija u području prometnice kako bi svaki vozač mogao uspješno procijeniti situaciju i proći bez dodatnih posljedica.

Daniel Bachofner iz Pro Velo Switzerland prikazao je švicarski pristup poticanja aktivne mobilnosti. On smatra kako promjena ponašanja i politička volja uvjetuju i više aktivne mobilnosti. Problemi se trebaju sagledavati lokalno, regionalno pa tek onda globalno, a osnova svega je edukacija, koja je u Švicarskoj za djecu obavezna, naglasio je Bachofner. Najviše biciklističkih nesreća u Švicarskoj događa se na raskrižjima, zato smatra kako kod planiranja biciklističke infrastrukture najviše pozornosti treba posvetiti upravo toj problematici, a ne iscrtavanju staza. Boraveći u Zagrebu, primjetio je kako se u biciklisti koji se voze gradom više ponašaju kao pješaci.

Vladimir Halgota iz Sindikata biciklista smatra kako je promet u Hrvatskoj visoko autocentričan. U svom se izlaganju osvrnuo na domaće propise koji utječu na sigurnost nemotoriziranog prometa u Hrvatskoj iz korisničke perspektive, pri čemu je istaknuo kako je za sigurnost nemotoriziranog prometa važno kako se uređuju prometnice. Transformacija na električni promet bit će ekološki prihvatljiva, ali ona neće imati velikog utjecaja na sigurnost prometa, zaključuje Halgota. Potrebno je sankcionirati one koji su odgovorni što trenutačna infrastruktura nije sukladna zakonima i pravilnicima, a ne samo djelovati represivnim mjerama na bicikliste, smatraju u Sindikatu biciklista.

Prvi dio skupa završio je izlaganjem  HAK-ovca Damira Novaka koji je predstavio provedbu Programa osposobljavanja za upravljanje biciklom i biciklističkog ispita koji je ponovno uspostavljen u siječnju 2016. godine. Program je ponajprije namijenjen učenicima V. razreda osnovne škole koji se za njega opredijele, a u pravilu ga provodi učitelj tehničke kulture ili drugi učitelj koji je prošao odgovarajuću edukaciju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje.

U drugom dijelu skupa održana je panel rasprava o održivom planiranju prometa u gradovima u kontekstu povećanja sigurnosti u prometu, uz uključivanje publike. Na panelu su sudjelovali: Ivica Jujnović (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture), Krešimir Mišić (PUZ - Služba za sigurnost cestovnog prometa), Davorin Belamarić (Nacionalna koordinacija za razvoj cikloturizma), prof. dr. sc. Ljupko Šimunović (Fakultet prometnih znanosti) i doc.dr.sc. Hrvoje Pilko (Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Sektor za promet, Grad Zagreb).

Davorin Belamarić, predstavnik Koordinacijskog tijela za razvoj cikloturizma napomenuo je kako Hrvatska ima izuzetne potencijale za razvoj cikloturizma, no neće ih moći ostvariti bez adekvatnog rješenja prometno-sigurnosnog problema.

Profesor s Fakulteta prometnih znanosti, dr.sc. Ljupko Šimunović objašnjava kako se mobilnost s vremenom mijenja. "Sve je više automobila na cesti, no dobro je da je i sve više biciklista. U načinskoj raspodjeli vide se pozitivni pomaci u korist održivih modaliteta, a u GUP-u je određeno da se pri izgradnji i rekonstrukciji prometnica mora graditi i biciklistička infrastruktura. Nije moguće je ad hoc povezati mrežu i ne ide sve preko noći, no većim ulaganjem od strane jedinica lokalne samouprave i poticanjem bicikliranja te tolerancije doći će se do dobrog i sigurnog rješenja."

Hrvoje Pilko iz Gradskog ureda za promet informirao je kako je Masterplan prometnog razvoja Grada Zagreba u izradi te bi trebao biiti gotov početkom 2020. godine, a jedan od njegovih glavnih ciljeva je razvoj održive mobilnosti.  Od drugih velikih gradskih prometnih projekata u izradi, spomenuo je Greenway, državnu glavnu biciklističku rutu br. 2 te izgradnju biciklističke magistrale - Zagreb istok, koja bi trebala ići duž Branimirove ulice.

Nakon vrlo žive i konstruktivne rasprave, skup je zaključen završnim riječima Lidije Pavić-Rogošić koja je istaknula kako nam je potrebno dugoročno integralno interdisciplinarno planiranje. Potrebno nam je planiranje održive mobilnosti u kojem se najviše govori o kvaliteti života i uključivanju građana, za što je pak potrebna politička volja. Samo se na taj način može više promovirati aktivna mobilnost.

Prezentacije:

O projektu više pogledajte OVDJE.

 
SigurnoNaVlastitiPogon