16.06.17

U Rijeci održan 2. CIVINET Forum

2. CIVINET Forum održan je 9. lipnja u Rijeci. Na skupu se okupilo 70-ak članova mreže za održivu mobilnost CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE te drugi zainteresirani dionici za temu održivog prometa. Tema 2. Foruma bila je "Planiranje i upravljanje održivim prometom: planovi i realizacije". Forum je bio posvećen 11. Globalnom cilju održivog razvoja: Održivi gradovi i zajednice, a organizirali su ga ODRAZ, Tajništvo CIVINET-a te Grad Rijeka kao koordinator Mreže.

Forum je otvorio koordinator Mreže Srđan Škunca iz Grada Rijeke, a prisutnima se obratio i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.

Planovi održive urbane mobilnosti
Prvi blok Foruma bio je posvećen Planovima održive mobilnosti (SUMP). Prezentirani su primjeri iz Slovenije, Hrvatske i Srbije. Skup je započeo prezentacijom  "Podrška nacionalne razine izradi SUMP-ova - dobre prakse u Europi" Aljaža Plevnika iz Urbanističkog instituta Slovenije. Predstavio je CIVITAS PROSPERITY, jedan od najambicioznijih europskih projekata na temu SUMP-ova,  koji ima za cilj potaknuti suradnju između lokalnih i nacionalnih donositelja odluka u izradi nacionalnih programa potpore. Plevnik je za proljeće 2018. godine najavio i održavanje nacionalnih treninga o SUMP-ovima za članove iz Slovenije i Hrvatske, koji bi bio organiziran u suradnji s Mrežom.

Sljedeću temu,  Plan održive urbane mobilnosti Grada Siska (SUMP), predstavili su prof. dr. sc. Davor Brčić i dr. sc. Marko Šoštarić sa Zavoda za gradski promet Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. SUMP Grada Siska predstavljat će temeljni prometno-prostorni plan kojim se na rok do 2030. određuje razvoj gradskog prometnog sustava te koji bi trebao posljedično utjecati na poboljšanu gospodarsku sliku Grada. Gradsko vijeće Grada Siska usvojilo je plan u ožujku 2017.

Ljubljana upravo završava izradu svoje nove  Celostne prometne strategije (CPS), koju je na Forumu predstavio Vlado Babić iz Grada Ljubljane. Ljubljanski CPS rezultat je provedbe brojnih koordinacijskih sastanaka i javnih rasprava s građanima, radionica za građane i stručnu javnost, provedenih anketa i intervjua, izložbi i raznih događanja na otvorenom. Njeno usvajanje predviđeno je na srpanjskoj sjednici Gradskog vijeća. Vizija održive mobilnosti Ljubljane do 2027. godine -  udio gradskog putovanja u iznosu od 35% čine pješaci, biciklistički i javni prijevoz po 16%, a promet motoriziranim vozilima 33%.

U Sloveniji je u tijeku izrada više desetina CPS-ova, koji se pod okriljem države izrađuju po istoj metodologiji te će biti osnova i preduvjet za dobivanje EU sredstava.

Slijedila su dva primjera iz Srbije. Klara Danilović iz Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) govorila je o  počecima planiranja održive mobilnosti u Srbiji te predstavila primjer grada Šapca. Tema održive urbane mobilnosti tek je nedavno u gradovima u Srbiji počela dobivati na važnosti. SKGO, kao krovna organizacija koja okuplja sve srpske gradove i općine, odnedavno se aktivnije uključuje i podržava temu održive urbane mobilnosti u gradovima. Grad Šabac je za jedno od svojih strateških opredjeljenja izabrao održivu urbanu mobilnost, koristeći metodologiju strateškog participativnog planiranja SymbioCity, kao dio međunarodnog treninga kojeg financira Kraljevina Švedske.

Drugi primjer iz Srbije predstavila je Jelena Nikolić iz Grada Kruševca, koja je govorila  o izazovima pri redizajniranju saobraćaja u centru grada Kruševca. S ciljem planiranja razvoja prometa, Grad Kruševac prvi je grad u Srbiji koji je pristupio izradi SUMP-a za razdoblje 2017.-2030. Spomenula je i neke od provedenih mjera za unaprjeđenje održive urbane mobilnosti na području grada, kao što su nove biciklističke staze, zone usporenog prometa, proširenje pješačkih zona te rekonstrukcije pločnika s ugradnjom taktilnih ploča. Neke od predloženih mjera građani nisu prihvatili  te je jedna od važnijih naučenih lekcija kako je u proces potrebno uključivati i čuti mišljenje građana.

Primjeri projekata iz Rijeke
Danijela Matejčić Miletić predstavila je primjer  primjene energetski učinkovitih vozila u radu KD Čistoće Rijeka, koja od 2014. godine u svoj vozni park uvodi vozila sa smanjenom ili nultom emisijom onečišćujućih tvari u okoliš. Nakon toga je predstavljen poduzetnički projekt elektrifikacije automobila tvrtke TORP d.o.o., koji je pokrenut u proizvodnom inkubatoru riječke Razvojne agencije Porin. Direktor Porina Ernest Cukrov ukratko je predstavio  djelovanje i aktivnosti agencije, a zatim je riječ dao mladom riječkom poduzetniku Teu Žikiću, tvorcu  prvog riječkog električnog automobila. Vozilo ima pogonski sustav bez potrebe za održavanjem, a cijeli se projekt izvodio u suradnji s Gradom Rijeka kroz sustav poticaja i potpora novim tvrtkama.


Paralelna događanja
U nastavku Foruma održana su dva paralelna događanja na kojima su predstavljeni primjeri održive urbane mobilnosti te razvoja biciklizma.

Projekt uspostave zaokruženog sustava elektromobilnosti u komunalnom sektoru grada Varaždina predstavio je Dražen Vrhovski iz samoborske tvrtke Wawa d.o.o., koja je nedavno pristupila mreži CIVINET. Sustav su realizirali u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske i varaždinskim Centrom kompetencije za obnovljive izvore energije. Čine ga tri ključna segmenta: sunčana elektrana snage 23kW, gospodarska elektrovozila za logistiku i brza AC punionica za nadopunjavanje baterija elektrovozila.

Slaven M. Tica sa Saobraćajnog fakulteta u Beogradu predstavio je dva projekta -   Iskustvo projekata planiranja i projektiranja mreže linije u sustavu javnog gradskog i prigradskog prometa putnika u Beogradu te međunarodni projekt  "Iskorišćenje potencijala praćenja aktivnosti biciklizma i pešačenja u funkciji održivog transporta - TRACE" (Opening the cycling and walking tracking potential) koji je financiran od strane Europske komisije u sklopu programa Horizon 2020.

Bratislav Poprašić iz Kruševačkog ekološkog centra predstavio je  projekt organiziranja brodskog prijevoza putnika rijekama Savom i Dunavom na području grada Beograda, koji je nakon više neuspjelih pokušaja, 2017. godine napokon započeo s provedbom prve faze.

Nextbike sustav javnih bicikala u kontekstu razvoja održive mobilnosti u Hrvatskoj i regiji prezentirao je Krešimir Dvorski iz Sustava javnih bicikala d.o.o. Riječ je o sustavu javnih bicikala koji u Hrvatskoj trenutno broji 20.000 registriranih korisnika. Javni bicikli dostupni su u 10 hrvatskih gradova i općina: Zagrebu, Karlovcu, Gospiću, Brinju, Slavonskom Brodu, Ivanić Gradu, Zadru, Šibeniku, Makarskoj i na otoku Lastovu. Tom su se društvu nedavno pridružili gradovi Velika Gorica i Metković. Izvan Hrvatske, ovaj je sustav za sada dostupan u Sarajevu.

Projekt  "Beograd biciklom" predstavila je Ana Delipar iz Grada Beograda. Riječ je o projektu u sklopu kojeg se očekuje da će na beogradskim ulicama u naredne dvije godine biti postavljeno 150 stanica za iznajmljivanje bicikala, izgrađeno 120 km nove biciklističke mreže te postavljeno 200 novih lokacija za parkiranje bicikala. Vro važan dio projekta odnosi se i na edukaciju i kampanje osvješćivanja građana s naglaskom na zdravstvene prednosti bicikliranja, specijalno osmišljene programe za djecu, godišnje manifestacije "Bez automobila" itd.

Novi integrirani pristup planiranju za stvaranje dobrih uvjeta za biciklistički promet kao ključnu novost u procesu, također uključuje suvremenu informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT).  O pametnom inovativnom upravljanju biciklističkim prometom govorila je Polonca Andrejčič Mušič iz ljubljanske tvrtke CISUM d.o.o.. Novi integrirani sustav za upravljanje biciklističkim prometom, koji izrađuje CISUM, omogućit će usklađeno pametno upravljanje biciklističkim prometom na cijelom području grada te virtualno povezivanje sa svim većim okolnim biciklističkim centrima. S novim virtualnim pristupom, osim svakodnevnog bicikliranja, žele se promovirati i kvalitetni uvjeti za sportski, rekreacijski i turističke biciklizam izvan urbanih područja.


Posjet primjerima dobre prakse
Nakon završetka prezentacijskog dijela programa, posjetitelji Foruma mogli su odabrati posjet Gradskom prometnom centru ili Lučkom kontrolnom centru. U Gradskom prometnom centru posjetiteljima je prezentiran  sustav za automatsko upravljanje prometom (AUS), koji sa svojim tehnološkim mogućnostima ima za cilj optimalno vođenje prometa u zadanim uvjetima te se ubraja među najsuvremenija tehnološka dostignuća na području prometne automatizacije.

Lučki kontrolni centar je centar za nadzor pomorskog prometa Lučke uprave Rijeka. Smješten je u zapadnom dijelu zgrade novog Pomorskog putničkog terminala, a započeo je radom 1. srpnja 2009. Sustav za nadzor pomorskog prometa i komunikaciju s brodovima sastoji se od elektroničke pomorske karte (ECDIS) na koju su integrirani podaci s radarskog senzora i sustava automatske identifikacije brodova (AIS). Dodatna integracija sustava sastoji se od komunikacijskog VHF sustava, hidrometoroloških podataka, video nadzora akvatorija i lučkih područja te informatičkog sustava vođenja i planiranja poslova (PMIS) pomorskih aktivnosti na području luke.

/// Sve prezentacije dostupne su na web stranici mreže CIVINET. Fotogaleriju s događanja pogledajte OVDJE.

 
CIVINET