17.11.20

Održana konferencija "Planiranje nemotoriziranog prometa - jučer, danas, sutra"

Završetak projekta "Održiva sigurnost nemotoriziranog prometa u urbanim sredinama" koji smo provodili u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti, udrugom Sindikat biciklista i švicarskim partnerom Pro Velo, obilježen je 17. studenog 2020. online konferencijom posvećenoj sigurnosti pješačkog i biciklističkog prometa.

Na konferenciji je prisustvovalo 70 sudionika - prometnih stručnjaka, predstavnika gradova, relevantnih ministarstava, institucija, fakulteta i udruga, zainteresirani studenti i građani. Pridružili su nam se i brojni članovi mreže za održivu mobilnost CIVINET iz Slovenije, BiH, Makedonije i Srbije.

Konferencija je započela izlaganjem Daniela Bachofnera iz švicarske udruge Pro Velo koji je govorio o aktualnoj situaciji u Švicarskoj te predstavio primjere planiranja pješačkog i biciklističkog prometa u Zűrichu i Ženevi. Trenutno se u Švicarskoj vodi rasprava o prijedlogu Federalnog vijeća za uvođenje obavezne kacige za e-bicikle do 25 km/h, s obzirom da stope nesreća rastu, posebno za e-bicikle.

Mario Ćosić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti predstavio je rezultate istraživanja o pješačkom i biciklističkom prometu provedenom u 20 županijskih središta u Hrvatskoj te prometni model razvoja sigurnih ruta za pješake i bicikliste na primjeru jednog velikog (Zagreb) i jednog srednjeg grada (Slavonski Brod). U sklopu projekta izrađen je prijedlog smjernica za izmjenu nacionalnih propisa za sigurnost pješačkog i biciklističkog prometa.

Istaknuo je kako se u Hrvatskoj godišnje događa 30 tisuća prometnih nesreća, najviše (70 do 80%) u urbanim sredinama, od čega najviše stradalih čine pješaci i biciklisti, čak 30%.

Ćosić smatra kako je potrebna kohezija javnih tijela i ostalih dionika te je važno primijeniti naučena iskustva iz Švicarske, u kojoj se puno više radi na promociji i edukaciji. U odnosu na Švicarsku, Hrvatska ima kvalitetniju bazu podataka, s obzirom da u Švicarskoj medicinsko osoblje nije dužno obavijestiti policiju o ozljedama uzrokovanim prometnim nesrećama.

Nadalje, na konferenciji je prezentirano stanje sigurnosti nemotoriziranog prometa u Hrvatskoj, s posebnim fokusom na biciklistički promet. Statističke podatke je za konferenciju pripremio Miron Huljak iz MUP-a.

Predrag Brlek s koprivničkog Sveučilišta Sjever predstavio je aktivnosti projekta zakOči - take a brake! koji ima za cilj poboljšanje dobrobiti i sigurnosti djece kroz smanjenje izloženosti riziku tijekom pješačenja ili bicikliranja te promišljanje prijateljskog prometnog okoliša za djecu pješake i bicikliste.

Zatim su studentice Odjela za logistiku i održivu mobilnost Sveučilišta Sjever iznijele ideje planiranja urbane mobilnosti na području Varaždina. Nives Domjan predstavila je primjer rješavanja prometa na dionici Hallerove aleje od Vrazove do ulice Ratimira Hercega, a zatim je Karla Vupora prezentirala prijedlog uvođenja sustava javnih bicikala grada Varaždina. Studentski radovi nastali su u sklopu Radionice o mobilnosti i utjecaju prometa na okoliš koja je održana u listopadu kao dio aktivnosti projekta. Studenti su dobili zadatke na kojima su radili dva tjedna uz pomoć mentora (Marko Stančec, Ivan Nemet, Ivan Cvitković i Marko Slavulj) te izradili idejna rješenja za različite dijelove Varaždina i Koprivnice. Dva najuspješnija, dobila su priliku biti predstavljena tijekom ove konferencije.

U sklopu konferencije održana je panel rasprava o budućnosti planiranja nemotoriziranog prometa u Jugoistočnoj Europi, izazovima i mogućnostima u kojoj su sudjelovali  Kristijan Ležaić (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH), Predrag Brlek (Sveučilište Sjever), Marko Slavulj (Fakultet prometnih znanosti), Ivan Nemet (Udruga "Sindikat biciklista") i Andrej Klemenc (Ljubljanska kolesarska mreža). Raspravu je moderirao Marko Stančec iz ODRAZ-a.

Neki od zaključaka s panel rasprave:

  • važna je edukacija, ne samo sudionika u prometu, već i stručnjaka koji rade u sustavu te donositelja odluka
  • potrebno je istovremeno iskoristiti sve mogućnosti koje se nude, ali i raditi na tome da se dođe do sustavnih promjena te raditi na obje strane istovremeno
  • nužan je interdisciplinarni, a ne sektorski pristup
  • mogućnost ozakonjenja SUMP-a kao temeljnog dokumenta razvoja prometnog sustava nekog grada
  • veće uključivanje javnosti i zainteresiranih dionika u proces planiranja

Prezentacije:

 
SigurnoNaVlastitiPogon