29.05.14

Održan okrugli stol o novim mogućnostima zapošljavanja kroz društveno poduzetništvo

Drugi u nizu okruglih stolova iz ciklusa "Zagrebački razgovori o zapošljavanju" održan je 26. svibnja 2014. godine u prostoru Tribine Grada Zagreba za 30-ak sudionika. Pored članova Lokalnog partnerstva za zapošljavanje (LPZ) Grada Zagreba sudjelovali su i drugi dionici iz različitih organizacija, zainteresirani za temu društvenog poduzetništva. Okrugli stol je organizirao ODRAZ, kao član LPZ Grada Zagreba u okviru projekta "Kapacitet za razvoj".

"Društveno poduzetništvo je poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojih se stvorena dobit/višak vrijednosti u cijelosti ili većim dijelom investira za dobrobit zajednice."

Nacrt Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u RH 2014. - 2020.

O novim mogućnostima zapošljavanja kroz društveno poduzetništvo govorili su Filip Miličević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Teo Petričević iz ACT Grupe. Raspravu je moderirala Lidija Pavić-Rogošić iz ODRAZ-a.

Okrugli stol je započeo prezentacijom Filipa Miličevića koji je govorio o strateškom okviru za poticanje društvenog poduzetništva te predstavio nact Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u RH 2014.- 2020., za čije provođenje je osigurano 314.300.000,00 kn.

O Nacrtu Strategije
Opći cilj Strategije je uspostava poticajnog okruženja za promicanje i razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj kako bi se smanjile regionalne razlike i osiguralo povećanje razine zaposlenosti, te pravednija raspodjela društvenog bogatstva.

Razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva osigurat će se kroz četiri posebna cilja:

  1. Uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj
    socijalnog/društvenog poduzetništva
  2. Uspostava financijskog okvira za učinkovit rad socijalnih/društvenih poduzetnika;
  3. Promicanje važnosti i uloge socijalnog/društvenog poduzetništva kroz formalne i neformalne oblike obrazovanja;
  4. Osiguranje vidljivosti uloge i mogućnosti socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i informiranje opće javnosti o temama u vezi sa socijalnim/društvenim poduzetništvom.

Obzirom da šira javnost još uvijek nije dovoljno upoznata s društvenim poduzetništvom, naglasak je stavljen na informiranje medija i javnosti o mogućnostima i važnosti razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva te promocija primjera dobre prakse.

U Hrvatskoj sektor socijalnog/društvenog poduzetništva još uvijek počiva prvenstveno na radu organizacija civilnog društva. Hrvatski zakoni ne prepoznaju socijalno/društveno poduzetništvo kao specifičan pojam. Ipak, zakonski okvir ne sprječava razvoj i poslovanje socijalnih/društvenih poduzeća (Zakon o udrugama, Zakon o zadrugama i dr.). Tako danas u Hrvatskoj imamo 70-ak primjera društvenih poduzeća, a ovakve inicijative uglavnom dolaze iz civilnog sektora.

Pionir društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, Teo Petričević iz ACT grupe koja okuplja nekoliko društvenih poduzeća te zapošljava 40 osoba, prenio je sudionicima neka svoja razmišljanja i iskustva:

  • Kako bi društveno poduzetništvo zaživjelo, važno je dobro postaviti institucionalni okvir, osigurati podršku i poticaje države te provoditi društvenu reviziju - mjerenje ne samo tržišnih rezultata, već i društvene koristi i utjecaja. S druge strane,  poduzetnici se trebaju  strateški opredijeliti za bavljenje takvom vrstom poduzetništva na slobodnom tržištu. Kriteriji prepoznavanja socijalnih/društvenih poduzetnika su navedeni u nacrtu Strategije.
  • Petričević je naglasio kako definiciju društvenog poduzetništva treba sagledati vrlo široko te je pritom istaknuo što društveno poduzetništvo nije. Društveno poduzetništvo nije samo pružanje socijalnih usluga, iako socijalno zapošljavanje može biti jedan od načina razvoja društvenog poduzetništva. Također, prihodovane djelatnosti udruga nisu društveno poduzetništvo. No, ekološka poljoprivreda i održivi turizam mogu biti djelatnosti društvenog poduzetništva. Mišljenja je da bi bilo dobro imati evidenciju društvenih poduzeća kako bi se znalo koliko poduzeća u Hrvatskoj primjenjuje načela socijalnog poduzetništva i u kojim područjima djelovanja.
  • Smatra kako će se društveno poduzetništvo kao sektor krenuti razvijati kroz implementaciju aktivnosti financiranih iz fondova EU, što pokazuju i europska iskustva. Očekuje se da će iz strukturnih fondova za društveno poduzetništvo biti alocirano 3,6 milijuna eura.
  • Pored nekoliko dobrih primjera iz Čakovca (npr. Socijalna zadruga Humana Nova), Petričević se osvrnuo i na probleme u radu, npr. likvidnost. Društvena poduzeća su proizvodne organizacije koje posluju na otvorenom tržištu rada. Zato je vrlo važno osigurati financijsku podršku, što je teško u državi u kojoj nije osigurana ni kvalitetna  podrška klasičnim poduzetnicima. Smatra kako je jedan od financijskih alata koji će omogućiti razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj svakako i nedavno osnivanje Zadruge za etično financiranje kao prvog koraka prema osnivanju Etične banke u Hrvatskoj (www.ebanka.eu).
  • Europska praksa pokazuje sljedeće - kada postoje zadani okviri (analiza poslovanja, utvrđene prepreke u poslovanju), onda je moguće definirati i model razvoja. Upravo su se društvena poduzeća pokazala najstabilnijima u vrijeme ekonomske krize u Europi, gdje je zabilježen porast zapošljavanja i prihoda.
  • U Austriji postoje poduzeća za radnu integraciju. Riječ je o stjecanju radnog iskustva kroz obrazovanje (12 do 24 mjeseci). 40% osoba koje su završile takav program, vrlo brzo nalaze posao na otvorenom tržištu rada. HZZ je radio analizu austrijskog modela, kaže Petričević, ali ta analiza nije nigdje objavljena. Ni mjere aktivne politike zapošljavanja se adekvatno ne prate i ne mjeri se što se postiglo.
  • Zanimljivo je i iskustvo Italije, gdje se sektor razvijao spontano te se vezao uz postojeći zakon o socijalnim zadrugama. U EU postoji veliki broj organizacija i mreža koje okupljaju društvene poduzetnike te im pružaju kontinuiranu podršku. Kao primjer je naveo BDV Austria, nacionalnu krovnu organizaciju koja pruža kontinuiranu podršku društvenim poduzetnicima u Austriji. U Hrvatskoj je tu ulogu preuzela CEDRA HR (Cluster za eko društvene inovacije ) sa svojih šest regionalnih centara u Čakovcu, Dubrovniku, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu

Slušatelji su pokazali zanimanje za temu te su aktivno postavljali pitanja, komentirali i doprinosili razjašnjavanju tema vezanih uz socijalno poduzetništvo. Tema društvenog poduzetništva je bila interesantna i članovima LPZ Grada Zagreba, s obzirom da je u tijeku razmatranje dosadašnje provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala grada Zagreba te priprema za njenu reviziju.

Vezani linkovi:

 
ODRAZOVE vijesti