14.11.17

Intervju s direktoricom ODRAZ-a: Zagreb nije daleko odmaknuo u sudjelovanju građana u promišljanju o mobilnosti

Iza ODRAZ-a stoji 17 godina rada, niz uspješnih projekata i aktivnosti usmjerenih prema dobrobiti zajednice. U intervjuu za Hinu, direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić dotaknula se aktivnosti kojima smo se bavili ove godine: na koji način je projekt ˝Dijalog o mobilnosti u Zagrebu˝ utjecao na budućnost lokalnog razvoja u Zagrebu, koje su aktivnosti udruge u mreži za održivu urbanu mobilnost "CIVINET Slovenija-Hrvatska-Jugoistočna Europa" i na koji način ODRAZ sudjeluje u projektu CIMULACT.

Udruga ODRAZ - Održivi razvoj zajednice u 17 godina provela je više od 60 projekata, od kojih su mnogi od njih financirani sredstvima iz fondova EU, a ovaj tjedan završio je i projekt "Dijalog o mobilnosti u Zagrebu" kojim se željelo povećati sudjelovanje građana u promišljanju o prometu i mobilnosti u lokalnim zajednicama, u čemu Zagreb nije daleko odmaknuo.

Projekt "Dijalog o mobilnosti u Zagrebu" financirala je Europska unija, a dio troškova sufinancirao je Ured za udruge Vlade. ODRAZ i partneri - Udruga "Sindikat biciklista" i Grad Zagreb provodili su ga dvije godine i bio je nastavak velikog projekta CIVITAS-ELAN koji se provodio četiri godine u Zagrebu, Ljubljani, Brnu, Portu i Ghentu na temu održive urbane mobilnosti.

U sklopu projekta razgovaralo se sa Zagrepčanima i Zagrepčankama u gradskim četvrtima i mjesnim odborima. Nastala je i interaktivna karta koju je razvio Sindikat biciklista gdje su ljudi prijavljivali različite probleme u kretanju gradom, primjerice nepovezanosti biciklističkih staza i njihove neadekvatnosti za sigurnu vožnju ili što biciklističke staze otežavaju kretanje pješacima.

Prikupljeno je oko 250 problema koji su proslijeđeni mjesnoj samoupravi i Gradskoj upravi, a 50-ak manjih je riješeno, rekla je direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić u razgovoru za Hinu.

Tako se primjerice na jednom mjestu pomaknulo stajalište za tramvaje, a prometna policija produljila je zeleno svjetlo. Kaže i kako se postavilo pitanje je li trebala biti izgrađena podzemna javna garaža u Varšavskoj ulici jer zbog nje negoduju i građani i prometni redari koji ne mogu regulirati promet.

Rezultati projekta ukazali su na važnost uspostavljanja partnerskih odnosa Zagrepčana i Gradske uprave i mjesne samouprave. Prakse ranog informiranja građana i provođenja konzultacija su iznimno učinkovita mjere kod upravljanja prometom i mobilnošću. One povećavaju kvalitetu provedenih rješenja i umanjuju negativne posljedice i troškove prijedloga s kojima javnost nije na vrijeme i dovoljno upoznata, rekla je.

Kao rezultat projekta nastao je i kratki film koji na jednostavan način prikazuje važnost komunikacije s građanima koji prvi zapažaju nedostatke u svakodnevnom životu grada, a samim time imaju i prijedloge za poboljšanje i rješenje problema.

Lidija_Pavić_Rogošić_direktorica_Odraz_1

Pavić-Rogošić je istaknula kako vrlo često građani čak i nisu protiv nekih zahvata, ali su protiv toga da ih se ne uključi i da ih se na vrijeme ne obavijesti o tome što se planira raditi.

Rezultati projekta pokazali su i da Zagrepčani nemaju naviku sudjelovanja na sastancima na kojima se od njih očekuju komentari i prijedlozi poboljšanja određene lokalne situacije, a i ne vjeruju u svoj utjecaj, u čemu ih učvršćuju raniji neuspješni pokušaji da nešto promijene ili pokrenu. Nedovoljno su upoznati s mogućnostima utjecaja na rješavanje nekog lokalnog pitanja, ne znaju tko je nadležan za to, ne poznaju raspoložive mehanizme, potrebne korake i komunikacijske putove. Gradska uprava nije pokazala volju osiguravanja boljeg razumijevanja i uspješnijeg rješavanja problema.

Projekt je također pokazao da bi Zagrepčani trebali biti cjelovito informirani o svim koracima vezanim uz prijavu, odobravanje i realizaciju malih komunalnih akcija na njihovom području. Morali bi biti upoznati s mogućnostima svog utjecaja na rješenje problema u kvartu i koristiti sve raspoložive mogućnosti. Mjesni odbori i gradske četvrti trebali bi poticati i prikupljati prijedloge građana, davati odgovore i pojašnjenja te prosljeđivati prijedloge na rješavanje kroz male komunalne akcije ili nadležnim gradskim uredima. Društveni prostori kojima oni raspolažu trebali bi postati mjesta stalnih susreta s građanima. Mjesni odbori trebali bi obavještavati građane o njihovom pravu na informiranost i upućivati ih kako to pravo ostvariti.

Udruga ODRAZ je kao tajništvo mreže za održivu urbanu mobilnost "CIVINET Slovenija-Hrvatska-Jugoistočna Europa" 9. i 10. studenog za članove mreže organizirala studijsko putovanje u Ljubljanu koju je Europska komisija proglasila "Zelenom prijestolnicom Europe 2016.".

Tome je doprinijelo i uvođenje velike pješačke zone u središtu Ljubljane, efikasan sustav javnog bicikla, sve suvremeniji javni promet, električni "car-sharing" te "shared-space" na središnjoj prometnici. Kao šampion u recikliranju otpada, Ljubljana se sve više afirmira u uvođenju cjelovitog kružnog gospodarstva, inventivnoj borbi protiv invazivnih biljaka i gradskoj proizvodnji kvalitetnog meda.

Pavić-Rogošić kaže i kako je Slovenija otišla najdalje u izradi planova urbane mobilnosti od svih zemalja članica CIVINET-a, pa sve ostale zemlje na neki način uče od nje.

Lidija_Pavić_Rogošić_direktorica_Odraz_9

ODRAZ svake godine organizira studijsko putovanje u neki drugi grad, pa su tako lani članovi mreže CIVINET bili u Grazu, a preklani u Zuerichu, gdje se pokazuju primjeri dobre prakse ali i povezuje da mogu zajednički surađivati ili učiti jedni od drugih.

"Pokušavamo umrežiti različite institucije iz različitih zemalja da čuju što je novo u Europi, da vide primjere dobre prakse i da svi idemo naprijed u održivoj mobilnosti", istaknula je Pavić-Rogošić.

Na pitanje kakav je Zagreb po urbanoj mobilnosti, rekla je da kada se npr. Zagreb uspoređuje s Ghentom, hrvatski glavni grad nije daleko odmaknuo, iako je imao dobru praksu kroz provedene projekte, ali to se nije usustavilo.

Primjerice u projektu CIVITAS-ELAN Ghent je četiri godine razgovarao s građanima i različitim skupinama dionika projekta što im treba ili što će raditi vezano za rekonstrukciju njihove glavne željezničke stanice. A u Zagrebu se događa da preko noći ima drugačiju regulaciju prometa, da se ljudi čak i ne obavijeste a kamoli uključe u promišljanje je li to možda najbolji način rješavanja prometa u njihovom kvartu.

Što se tiče, primjerice, ukidanja nekih velikih, tranzitnih prometnica kroz grad, Pavić-Rogošić je rekla da tu Zagreb može učiti od Ljubljane koja je svoju Slovensku ulicu koja prolazi kroz središte grada zatvorila za automobilski promet i otvorila za pješake. Napravili su "zonu mirnog prometa" u kojoj je dozvoljen samo promet javnog prijevoza - gradskih autobusa te biciklista. Tamo nema pješačkih zebri, nema iscrtanih biciklističkih staza, već pješaci, biciklisti i gradski autobusi zajedno koriste taj prostor, ali pažljivo i obazrivo.

O tome se s građanima četiri godine razgovaralo i na to ih se pripremalo kroz provođenje projekta CIVITAS-ELAN, istaknula je Pavić-Rogošić koja smatra da stručnjaci trebaju imati zadnju riječ, ali da u izradu planova urbane mobilnosti svakako treba uključiti građane.

Rekla je da udruga ODRAZ sada sudjeluje u projektu CIMULACT iz programa Europske unije za istraživanje i inovacije OBZOR 2020. U taj projekt su uključeni građani i stručnjaci iz 30 zemalja (zemlje EU, uključujući Hrvatsku plus Švicarska i Norveška) a tema je izvidjeti koja je vizija europskih građana za budućnost Europe, odnosno kakvu Europu žele "obični građani" kako bi se teme u okviru OBZOR-a, znači istraživanje i inovacije definirale prema tim željama. Dakle, da ne bude ono što žele znanstvenici nego da ti natječaji i projekti budu u skladu s vizijom i potrebama građana, rekla je Pavić-Rogošić.

Navela je da su nedavno završili i dvogodišnji projekt "Edukacijom, podrškom i promocijom do dobrog upravljanja na lokalnoj razini", na kojem su okupili ljude iz gradova, udruga i različitih ustanova koji su prošli edukaciju o lokalnom održivom razvoju, te su posjetili Bruxelles i Ghent koji ima impresivnu politiku i iskustvo u uključivanju stanovništva u promišljanje razvoja lokalnih zajednica.

Lidija_Pavić_Rogošić_direktorica_Odraz_6

Istaknula je i kako je ODRAZ nedavno napravio brošuru o globalnim ciljevima održivog razvoja do 2030. koje je UN usvojio u rujnu 2015., ali se o njima vrlo malo priča u Hrvatskoj, a zapravo su obavezni za sve zemlje UN-a i moramo ih provoditi na nacionalnoj i na lokalnim razinama i izvještavati o tome što smo napravili.

* Intervju je izvorno objavljen na portalu HINA (12.11. 2017.) te prenesen na portalima vecernji.hr i nacional.hr.

* Piše: Marina Bujan, HINA

* Fotografije: Ante Gudelj, FAH

 
intervju