Rasprava o pitanju socijalne ekonomije u vanjskim odnosima Europske unije
Sjednica Sekcije za vanjske odnose Europskog socijalnog i
gospodarskog odbora (EGSO) održana u Bruxellesu 29. siječnja 2015.
bila je posvećena raspravi o pitanju socijalne ekonomije u vanjskim
odnosima.
U uvodnim izlaganjima i kroz raspravu obuhvaćena su stajališta
organizacija civilnog društva i uloga globalnih međunarodnih
institucija (OECD, ILO, FAO) u promoviranju SE. U završnoj riječi
je naglašena sve veća važnost socijalne ekonomije kao komponente
razvoja EU-a koja je i osnova za gradnju dobrih odnosa s drugim
zemljama, u prvom redu latinoameričkim i afričkim.
EGSO poklanja posebnu pozornost temi socijalne ekonomije.
Međunarodni centar za istraživanje i informacije o javnoj,
socijalnoj i zadružnoj ekonomiji 2012. godine izradio je za Odbor
izvještaj "Socijalna ekonomija u Europskoj uniji".
Izvještaj aktualizira istoimenu studiju koju je EGSO izdao 2008. s
proširenjem obuhvata na 27 zemalja članica kojima su pridodane
Hrvatska i Island, kandidatkinja odnosno pristupnica u vrijeme kad
je istraživanje provedeno. Premda bi brojčane podatke trebalo
aktualizirati, definicije, analize i zaključci te usporedni prikazi
situacije na području socijalne ekonomije u Hrvatskoj i u europskim
zemljama članicama i danas su zanimljivi.
Ciljevi izvještaja su:
- dati
jasnu i pouzdanu definiciju koncepta i različitih komponenata
SE,
- raspoznati različite agense koji djeluju
na području SE u pojedinoj zemlji i usporediti nacionalne
definicije te
- usporedno prikazati makro-ekonomske
podatke i nacionalnu legislativu, analizirati koncepte, percepciju
i način na koji SE doprinosi ostvarenju ciljeva Europske strategije
2020.
Rezultati istraživanja pokazuju važnost SE za ljudstvo i
gospodarstvo Europe. SE osigurava plaćeno zaposlenje za više od
14,5 milijuna Europljana što je oko 6,5% radnog stanovništva EU-27.
Primjetna je nešto slabija zastupljenost SE u novim zemljama
članicama. Udruge, zadruge i slični oblici najčešći su članovi
"obitelji" SE koji obuhvaćaju većinu socijalnih jedinica / poduzeća
i oko 65% zaposlenja uključujući plaćen i dobrovoljni rad.
Ocjenjujući ulogu relevantnih europskih politika, Izvještaj ističe
Europski socijalni fond, doprinose međunarodnih kongresa i mreža
te, u odnosu na ruralno područje, ključnu ulogu mjere LEADER. U
odnosu na ciljeve Europe 2020., autori Izvještaja zaključuju kako
SE nedvojbeno doprinosi pametnom, održivom i ukupnom razvoju te
zamjeraju Europskoj komisiji što su dosadašnje mjere podrške bile
minimalne, usmjerene samo na socijalna poduzeća, a zanemarujući
ogromni potencijal socijalne ekonomije u cjelini
Izvještaj pripremila V. Jelic Mück, ODRAZ
EGSO