24.08.17

Prijedlog EGSO-a za uključivanje društvene ekonomije u vanjsku politiku EU

Primarni cilj društvene ekonomije je poticati gospodarsku aktivnost, ali i istovremeno rješavati potrebe društva. Bazirana na kriteriju koji se temelji na solidarnosti, društvena ekonomija daje doprinos poboljšanju životnih i radnih uvjeta milijuna ljudi. EGSO je u svojem mišljenju o Vanjskoj dimenziji društvene ekonomije istaknuo važnu ulogu poduzeća i organizacija društvenog gospodarstva u različitim politikama EU.

Primarni cilj društvene / socijalne ekonomije je generirati gospodarsku aktivnost, ali i istovremeno rješavati potrebe radnika, korisnika i potrošača - u višoj mjeri nego potrebe vlasnika i investitora. Bazirana na kriteriju koji se temelji na solidarnosti, društvena ekonomija daje veliki doprinos poboljšanju životnih i radnih uvjeta milijuna ljudi.

Društveno gospodarstvo u svojim različitim poslovnim oblicima - zadrugama, udrugama, zakladama, uzajamnim društvima, društveno gospodarskim poduzećima (eng. SEEs - social economy enterprises) itd. - ima aktivnu ulogu, primjerice u poljoprivrednoj proizvodnji, proizvodnji i mikrofinanciranju, opskrbi čistom vodom, stanovanju, integraciji ljudi s invaliditetom na tržište rada, zapošljavanju mladih, prava žena itd. Stoga bi takvo gospodarstvo moglo postati ključni akter u postizanju ciljeva politika EU.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) je u svojem mišljenju o Vanjskoj dimenziji društvene ekonomije (izvjestitelj: Miguel Angel Cabra de Luna) istaknuo važnu ulogu poduzeća i organizacija društvenog gospodarstva u vanjskoj i sigurnosnoj politici, politici susjedstva te održivih politika i propisa potrebnih za povećanje učinka društveno gospodarskih poduzeća.

Uvjeti i područja za istaknutu ulogu društvene ekonomije

  • Trgovina

90% budućeg globalnog rasta odvijat će se izvan Europe. EGSO smatra da bi se društvena ekonomija trebala posebno urediti u budućim Sporazumima o slobodnoj trgovini i investicijama. EU mora osigurati da se u trgovinskim sporazumima ukinu necarinske barijere za društveno gospodarska poduzeća.

  • Ulaganja

Pored sigurnosti Europske unije, ulaganje u prilagodljivost zemalja i društava na istoku i jugu Europe drugi je fokus Globalne strategije EU za vanjsku i sigurnosnu politiku. Financiranje društveno gospodarskih poduzeća ima ključnu ulogu u širenju njihova potencijala u različitim politikama EU. Europska investicijska banka (EIB) i Europski fond za održivi razvoj (EFSD) trebali bi doprinijeti uspostavi financijskog sustava posebno za društveno gospodarska poduzeća. Nadalje, trebala bi se koristiti ekonomska diplomacija za promicanje suradnje s međunarodnim financijskim organizacijama i uloge društvene ekonomije na međunarodnim forumima, uključujući UN, OECD, ILO, G20 i G7.

"Moramo imati poseban interes za ubrzavanje gospodarskog i društvenog razvoja u našem susjedstvu", rekao je Cabra de Luna, "Društvena ekonomija može dati značajan doprinos promicanju životnog standarda širom EU. Stoga Europski instrument za susjedstvo (ENI), ali i drugi financijski instrumenti trebaju pridonijeti promicanju društvene ekonomije."

  • Održivi razvoj

Isto tako, važno je da Europska komisija ojača svoju vodeću ulogu u međunarodnoj suradnji i iskoristi je kako bi potaknula društveno gospodarska poduzeća da pridonose postizanju Globalnih ciljeva održivog razvoja. Bolja koordinacija između Europske službe za vanjske poslove (EEAS) i Europske komisije također je preduvjet za razvoj programa zajedničke suradnje s drugim međunarodnim financijskim organizacijama kao što su Svjetska banka, OECD, Afrička i Azijska banka za razvoj i druge. Sektor društvene ekonomije trebao bi postati predstavnik poslovnih subjekata EU i kao takav trebao bi biti uključen u sve inicijative za pristup trećim tržištima, u svim programima za razvojnu suradnju i u provedbi Agende nakon 2015. godine. Posebno je važno uključiti društvenu ekonomiju kao jednog od nedržavnih sudionika u sljedećem Partnerskom sporazumu iz Cotonoua i pokrenuti linije financiranja posebno za društveno gospodarska poduzeća u Energetskoj učinkovitosti u industrijskim procesima (EEIP) i Europskom fondu za održivi razvoj (EFSD).

Europska razvojna politika - kao što Europska komisija i mnogi europski čelnici neumorno naglašavaju - treba se sve više i više usredotočiti na ekonomska ulaganja, a ne na dobrotvorne svrhe. "Društveno gospodarska poduzeća integriraju gospodarske i društvene ciljeve u zajednički projekt i čine pojedince odgovornima za svoje postupke, omogućujući im da poboljšaju svoje životne uvjete i nadaju se boljoj budućnosti", rekao je Cabra de Luna. "Primjerice, društveno gospodarska poduzeća mogu igrati značajnu ulogu u ulaganju u obnovljive izvore energije u Africi, kako je planirano u inicijativi Energetske učinkovitosti u industrijskim procesima. Bolje upravljanje resursima i sirovinama i lokalnom povezanošću dovode do komparativnih prednosti i stvaraju lokalne poslove, posebno za mlade i žene."

U svojem mišljenju EGSO također naglašava važnost društvene ekonomije za postizanje ciljeva održivosti, koji se odnose na već uspješnu suradnju na područjima poput socijalnog stanovanja, čiste vode i sanitarnog sustava, zdravstvenih zadruga i još mnogo toga. Konačno, društveno gospodarska poduzeća mogu biti izuzetno korisna u stvaranju poslova u slabo razvijenim zemljama.

U tom kontekstu, EGSO žali što se u priopćenju o obnovi Sporazuma o partnerstvu iz Cotonua, koji će utjecati na više od 100 zemalja u Africi, društvena ekonomija ne spominje kao jedan od uključenih nedržavnih aktera. EGSO poziva Komisiju da u studenom iskoristi Peti summit Afrika-EU kako bi promovirala društveno gospodarska poduzeća u okviru platforme za Održivi poslovi za Afriku (SB4A).

Više informacija o prijedlogu EGSO-a za uključivanje društvene ekonomije u europski program vanjske politike i primjere uspješnih društveno gospodarska poduzeća iz različitih zemalja širom svijeta dostupni su OVDJE.

 
društvena ekonomija