03.02.20

Održivo gospodarstvo kakvo trebamo

Europska unija se trenutačno suočava s hitnim potrebama koje su izazov za prevladavajući ekonomski model. Postojeći obrasci i slogani rasta, poslova i prosperiteta nisu dovoljni da bi se doprlo do srca mladih Europljana. EU je pod pritiskom za odgovor na mnoge izazove, koji  su stvoreni u desetljeću ekonomske i migrantske krize, socijalnog nezadovoljstva i okolišne degradacije. Intervencija je prijeko potrebna za boljitak građana Europe.

U mišljenju Eurpskog gospodarskog i socijalnog fonda "Gospodarstvo kakvo trebamo" se ističe kako bi "gospodarstvo koja nam je potrebno" treba istraživati nove vizije za prosperitet ljudi i planeta, skupljajući zajedno ekonomske, socijalne i okolišne aspekte u integriranu cjelinu. EGSO poziva EU da predloži novu viziju blagostanja za ljude i planet koja bi se temeljila na načelima okolišne održivosti, pravu na dostojan život i zaštiti društvenih vrijednosti.

Implementiranjem Plana 2030 Europska unija je sljedeće probleme stavila kao prioritetne: iskorijenje siromaštva i održivi razvoj diljem svijeta do 2030. godine i Zeleni pakt kako bi se osigurala opsežna ulaganja potrebna za prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. godine.

Novi indikatori za održivu ekonomiju

U ovom mišljenju ističu se četiri posebna aspekta ekonomskog sustava u kojima će biti potrebne korjenite promjene kako bi se ostvarila ekonomija dobrobiti: preoblikovanje uloge, poduzetništva, reforma prirode i kvalitete rada, restrukturiranje ulaganja i preobrazba novčanog sustava. Potrebno je razviti nove pokazatelje gospodarske uspješnosti i društvenog napretka koji bi zamijenili BDP, koji ne pruža sveobuhvatnu sliku dobrobiti ljudi. Uspješnost mjerena BDP-om navodi na pogrešno mišljenje jer čimbenici rasta u tom kontekstu dovode do nepovratnih i katastrofalnih klimatskih promjena koje utječu na šume, rijeke, oceane i tlo.
Prelazak na ekonomiju dobrobiti znači kombiniranje ideje blagostanja s mogućnošću društvenog napretka u okviru ograničenja planeta. Zato je potrebno jasnije definirati što treba postići napretkom i utvrditi temelje za ekonomski model zasnovan na održivosti. Polazište jest smislena i održiva vizija blagostanja za ljude i planet.
Na razini EU-a potrebno je usvojiti "proračun za dobrobit" po uzoru na novozelandski okvir za životne standarde.

Novi gospodarski model

Usvajanjem europskog zelenog i socijalnog pakta bi omogućilo investicije velikih razmjera, koje su potrebne za klimatski neutralno gospodarstvo te bi se osigurala kvalitetna radna mjesta radna mjesta u svakoj zajednici.
Treba usvojiti europske zelene i socijalne nove pogodnosti kako bi se omogućila ulaganja velikih razmjera s jasnim i općim javnim koristima kao što su obnova javnih zgrada, preinaka sustava javnog prijevoza i uspostava sustava čiste energije koje bi dosegnule cijelu populaciju, od gradova do sela, od istoka do zapada Europe. Iako, ova tranzicija neće biti moguća ako se ne usklade privatna laganja i velike multinacionalne kompanije.

Potrebno je izraditi nacrt za "zelenu fiskalnu reformu" u EU-u - s pomoću oporezivanja i poticaja za promicanje poželjnih ishoda, kažnjavanje nepoželjnih ishoda, nagrađivanje onih koji žele živjeti održiviji život i podupiranje održivih ulaganja. Postupni prelazak na glasovanje kvalificiranom većinom pomogao bi u djelotvornijem postizanju okolišnih ciljeva u vrijeme kada su mjere u području klimatskih promjena potrebnije nego ikada.
Redistributivno oporezivanje i subvencije te politike koje se temelje na prethodnoj raspodjeli trebaju se primjenjivati kako bi se smanjile nejednakosti u pogledu dohotka i bogatstva i zajamčio "pravedni prijelaz" i raspodjela između različitih društvenih grupa, industrija i regija, isto tako i između sadašnjih i budućih generacija.
Za utvrđivanje da svi mehanizmi služe svrsi, EGSO poziva na hitno usklađivanje svih postojećih politika te proračunskih/financijskih okvira i alata EU-a (kao što su višegodišnji financijski okvir, europski semestar, bolja regulativa) kao i prilagođavanje Pakta o stabilnosti i rasta i godišnjeg pregleda rasta kako bi se osiguralo da ekonomija dobrobiti bude u potpunosti usklađena s ciljevima održivog razvoja i europskim stupom socijalnih prava. Revitalizacija je ključna za osnaživanje demokracije.

Investicijske dimenzije i tehnološke prednosti

Kako stati na kraj ovisnosti o ugljenu i do 2050. godine ostvariti ugljično neutralni okoliš?
Prvi korak, uz dosljednost, je prestanak davanja subvencija koje podupiru vađenje i  uporabu fosilnih goriva u Europskoj uniji.
Drugi korak uključuje tehnologiju, a ona zahtijeva investicije.
Potrebno je utvrditi i reformirati sve prepreke prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo ugrađene u postojeću industrijsku strategiju, trgovinsku politiku, politiku o tržišnom natjecanju, politiku o inovacijama, politiku o radu i financijsku regulativu te uskladiti sva područja politike s ciljem postizanja klimatski neutralnoga gospodarstva.

Nacije diljem svijeta su prihvatile Plan 2030, koji je radikalan, pravedan i ostvariv. Osim Plana 2030, Europska unija je prihvatila i Zeleni plan koji je ustrajan za ostvarivanje napretka u održivom razvoju. Time će Europska unija obnoviti vizije socijalnog napretka, revitalizirati gospodarstvo i ojačati vodstvo diljem svijeta.

Navedeno mišljenje možete pročitati ovdje.

 
Novosti iz EGSO-a