10. sastanak zajedničkog savjetodavnog odbora EU-Hrvatska Zagreb, 31. siječnja 2012.

Zajednički savjetodavni odbor EU-Hrvatska (ZSO) predstavlja Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i hrvatske organizacije civilnog društva. ZSO se sastoji od dvanaest članova, po šest iz EGSO-a i šest iz hrvatskih organizacija civilnog društva.

Glavne teme 10. sastanka ZSO-a su bile vezane za pristup Hrvatske EU te Europski socijalni fond.

Na sastanku sudjelovali su i Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske; Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova; Bo Eric Weber, veleposlanik Kraljevine Danske u Hrvatskoj, u svojstvu predstavnika Predsjedništva Vijeća Europske unije te Paul Vandorena, šef delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj. Svoj osvrt o temi pristupa Hrvatske EU dao je Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti. O pripremama Hrvatske za Europski socijalni fond govorila je Katarina Knežević Ivanković iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

O pristupu Hrvatske Europskoj uniji
Članovi ZSO-a pozdravili su potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske i izrazili zadovoljstvo zbog izbora građana Hrvatske na referendumu održanom 22. siječnja. Unatoč zatvaranju pregovora i pozitivnom rezultatu procesa ratifikacije, pozvali su hrvatske vlasti da nastave ulagati napore na područjima pravde, slobode i sigurnosne politike, uključujući provedbu i primjenu zahtjeva Unije koji se odnose na upravljanje vanjskim granicama, policijsku suradnju, borbu protiv organiziranog kriminala i pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim pitanjima.

Iako su pregovori zaključeni, organizirano civilno društvo, uključujući socijalne partnere, treba obvezno biti unaprijed uključeno u proces usvajanja zakona EU-a u trenutku podnošenja prijedloga u njihovom području nadležnosti. U tom se smislu moraju sustavno primjenjivati hrvatski propisi koji se odnose na konzultacije među sudionicima.

O Europskom socijalnom fondu (ESF)
Organizacije civilnog društva igraju važnu ulogu na područjima socijalnog dijaloga (na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini), poticanja zapošljavanja i osposobljavanja radne snage, socijalne uključenosti najugroženijih skupina, olakšavanja pristupa socijalnim uslugama i promicanja lokalnog razvoja.

Kako bi ispunile svoje uloge, organizacije civilnog društva moraju ojačati vlastite organizacijske, infrastrukturne i stručne kapacitete. Članovi ZSO-a ističu važnost aktualnih programa za jačanje kapaciteta civilnog društva u okviru IPA-e i naglašavaju da se moraju uložiti i ojačati napori kako bi hrvatske organizacije civilnog društva mogle prepoznati projekte koje financira EU, prijaviti se za njih i provoditi ih, te tako u potpunosti iskoristiti prednosti EU financiranja.

Potrebno je osigurati održivost postojećih projekata u okviru kojih se pružaju kvalitetne usluge putem domaćih mehanizama financiranja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini tako da se Hrvatska učinkovitije pripremi za ESF.

Borba protiv siromaštva te promicanje zapošljavanja i socijalne uključenosti (osobito kroz zaposlenje) - posebice među najosjetljivijim skupinama kao što su mladi, žene, doseljenici, dugotrajno nezaposleni, starije osobe, osobe s invaliditetom i etničke manjine - jesu i moraju ostati prioriteti ESF-a u razdoblju 2014.-2020. U ovom kontekstu, ESF mora biti ključni element strategije Europa 2020.

Naglašeno je da se načelo partnerstva mora ojačati jer se njime jamči pravilna provedba mjera vezanih uz ESF.

Izvješće o Europskom socijalnom fonduEuropski socijalni fond - izvještaj hrvatske straneAnaliza socijalnih partnera i sektora civilnog društva te prikaz budućih potpora u okviru Europskog socijalnog fonda - ESF

 
izdvajamo